Žuto-crnI daždevnjak

#1
[Broken External Image]:http://animaldiversity.ummz.umich.e...andridae/Salamandra_salamandra.jpg/medium.jpg

U šumi u brdima i planinama, često smo sreli simpatičnu životinju, žuto-crnog daždevnjaka (Salamandra salamandra).
Planinari ga često fotografiraju, ali rijetko ko zna nešto više o ovom mirnom stvorenju. Šareni daždevnjak je dug 15-30 cm, ženka je nešto veća od mužjaka. Žuta boja opominju da ova životinja nije dobar plen pošto iz žlijezda na tijelu ispušta neurotoksin koji u ustima izaziva osjećaj gorućeg bola. Ovaj toksin može da usmrti i manje sisavce. Daždevnjak ako se nježno njime postupa, neće da pusti ovaj otrov. Ženka se pari u julu i nakon 10 mjeseci direktno u vodu (baru, izvor itd.) izbaci 10-50 dobro formiranih crnih larvi(nešto kao punoglavci) sa repom i nogama dugih 3 cm. Kada odrastu i potpuno se razviju, mladunci izlaze iz vode. Daždevnjaci jedu crve, gliste, insekte, puževe golaće. Vole vlagu pa se kada je toplo kriju u panjevima i pukotinama. Često su u grupama. Zimu provode sakriveni, i po 20 godina uzastopce na istom mjestu. Njihovo latinsko ime Salamandra potiče od arapskog i znači »živi u vatri«. Naime, kada su ljudi ubacivali cjepanice u vatru radi loženja, prijetili su da daždevnjak »izlazi iz vatre« a on se samo spašavao i bježao iz cjepanice koja mu je služila kao skrovište. Ipak, i danas nosi naziv vatreni daždevnjak i na francuskim plemićkim grbovima je prikazan daždevnjak u vatri.




U Alpima, kroz Hercegovinu pa do Prokletija živi srodnik šarenog daždevnjaka koji se zove crni ili alpski daždevnjak (Salamandra atra). On je potpuno crn, dug 11 cm. i živi na visinama od 800 do preko 3000 m. nadmorske visine. Na ovim područjima crni davždenjak zamjenjuje šarenog. Ženka crnog daždevnjaka rađa dva mladunca, potpuno oformljenja, pa nema potrebe da se mladi razvijaju u vodi. Crni daždevnjak se hrani kao šareni.
Ljeti u planinama dok ima rose, crni davženjak je dosta čest ali čim otopli on se sakrije od sunca. Ovaj daždevnjak ne pokazuje loše vrijeme kao što misle mnogi planinari.

Obije vrste su zakonima zaštićene u Evropi a i kod nas. Nestanak izvora je pogubno za opstanak i šarenog daždevnjaka.

p.S. Uskoro za koji sat sam vlasnik 2-3 pjegava daždevnjaka
 
#3
Imao sam ja S.salamandra....ali sam morao da ih pustim jer kad su presli iz vode na kopno prestali su da jedu...obavezno postavi slike kad ih dobijes ;)
Ne znam jesi znao no moraš imati i mali bazen u staništu(znači pola Terariji pola akvariji).

Ja znam da moraju da imaju veliku vlagu, veliku hladnoću i vode

Kaj vi znate o njima i njihovom otrovu...

[Broken External Image]:http://i119.photobucket.com/albums/o155/Inguan/Za druge/DSC_0488.jpg

Dodao sam im i posudu koja je bazen a uskoro ide njihov terariji pa budu bolje slike...​
 
2 Maj 2008
588
1
0
27
Beograd
#4
Oni ne zive(provode vremena) u vodi kad odrastu...traze veliku vlagu i temperatura ne sme da prelazi 20C...Imali su vode,jer kad su mali svo vreme provode u vodi...kad odrastu prelaze na kopno...Ja sam odrasle drzao po rukama,ali otrov moze da ti steti samo ako imas rane po rukama i ako trljas oci a dirao si dazdevnjake...znaci posle svakog cackanja obavezno peri ruke,a i vidi da ih sto manje diras jer im je koza osetljiva i brzo se susi...