Filter mase

boban

Osnivača sajta
Staff member
9 Avgust 2003
5,599
326
83
New Plymouth New Zealand
www.beke.co.nz
Ako pokusamo da podelimo filtere prema svom nacinu rada onda cemo lako da dodjemo do cetiri vrste filtera i to:

- Mehanicki filter
- Bioloski filter
- Adpsorpcioni filter
- Hemijski filter

Ovde odma treba da se napomene da se ovi filteri dosta preklapaju i da je ponekada tesko napraviti jasnu razliku izmedju njih a to pogotovo vazi za mehanicki i bioloski filter. Ipak ja sada ne zelim da diskutujem o tim filterima nego o materijalima koje mi u akvaristici koristimo i koji se nalaze na trzistu.

Prvo da krenem od bioloskog filtera jer u osnovi ceo nas akvarijum, oprema i sve prisutno u njemu cini deo bioloskog filtera. To je tacna konstatacija ali sve to je toliko malo pa shodno tome ne bi zadovoljilo potrebe akvarijuma. Iz tog razloga mi koristimo neku poroznu masu koja ima izuzetno veliku povrsinu koja sluzi za naseljavanje bakterijama. Ta povrsina je i sustina bioloskog filtera sa stanovista filter masa. Postoje vise vrsta poroznih masa i jedan dosta upotrebljavani materijal je obican sundjer. Pored toga tu se nalaze i druge prirodne i sinteticke mase, recimo vulkanska lava ili sinterovane materije, koje visestruko povecavaju korisnu povrsinu. Kao sto se vidi svi ovi bioloski filteri imaju za cilj da pruze utociste korisnim bakterijama koje su neizostavne u lancu bioloskog filtriranja.

Mehanicki filteri su u osnovi neke relativno grube materije koje imaju zadatak da zaustave vece cestice necistoca koje se nalaze u vodenoj masi. Cesto upotrebljavani materijal za ovo filtriranje je sinteticka vata kao i grubi sundjeri. Ovde moze da se vidi da je kod ovih filter masa vazno da su grubi jer u suprotnom bi doslo da znatnog smanjenja protoka vode kroz filter.
Pored ovih gore navedenih masa moze da se koriste i keramicke perlice koje stvaraju takvo kretanje vode da dolazi do talozenja krupnih cestica. Ovakve perlice mogu da se vide u standardnoj postavi filter mase kod EHEIM-a.
Mehanicki filteri isto tako pruzaju staniste korisnim bakterijama pa je ovo i dobar primer da se vidi sva ta povezanost razlicitih filtera.

Adpsorpcioni filter je svima nama dobro poznat i to je u sustini aktivan ugalj. Na trzisu postoje razni kvaliteti aktivnog uglja i mi treba da izaberemo ono sto nam odgovara u zavisnosti od potrebe. Za neku kratku upotrebu kada zelimo da odstranimo necistoce posle nekog tretmana moze da se koristi svaki akvaristicki aktivni ugalj dok ako zelimo da koristimo aktivni ugalj da bi znatno popravili kvalitet vode onda treba da se koristi dodatno tretirani aktivni ugalj. Jedan takav primer je EHEM active ili bilo koji aktivni ugalj od Aquarium Pharmaceuticals-a. Ako nekome nije jasno sta da gleda neka trazi podatak o primeni tog aktivnog uglja u morskoj akvaristici odnosno da je bez fosfata.
Posebna kategorija dodatno pripremljenog aktivnog uglja moze da se nadje uz malo vecu cenu i tu je vec naveden EHEIM active ili Black Magic super aktivirani aktivni ugalj. Ova dva mogu da se koriste u mnogo duzem periodu.


Poslednaj navednea grupa, hemiski filteri, su o osnovi siroki asortiman raznih proizvoda koji imaju neki specificni zadatak. Ovim proizvodima nema kraja i skoro da nema neke potencijalne necistoce koja ne moze da se ukloni hemiskim sredstvima.

Jedan vrlo upotrebljavani materijal u akvaristici je zeolit, kako prirodni tako i napravljeni. Zeolit je u osnovi jono-izmenjivac i najcesce upotrebljavani je za odstranjivanje amonijum jona. Jedan takav proizvod je Ammo-Chips od Aquarium Pharmaceuticals-a. Ovi proizvodi su vrlo efikasni i sto je najvaznije oni mogu da se regenerisu nekoliko puta i to u rastvoru kuhinjske soli.
Ovi gore navedeni proizvodi na bazi zeolita ne mogu da se koriste u morskoj akvaristici gde postoji posebno pripremljeni zeolit za morsku akvaristiku.

Pored ovog proizvoda akvaristi rado koriste i mesavinu sintetickih smola i prirodnih materijala koji selektivno odstranjuju amonijum jon, nitrite i nitrate. I ove filter mase mogu da se regenerisu u rastvoru kuhinjske soli ali pri malo povisenoj temperaturi.

Da dalje ne nabrajam jer bi se sve ovo oduzilo vec samo da napomenem da se cesto koristi i preparat za odstranjivanje fosfata, bakra, silicijuma itd.


Jedna posebna kategorija filtera koju je tesko uvrstiti bilo gde, po mom misljenju ja bi rekao da je to vise mehanicki filter, su posebno izradnjena sita. Tu nam je poznat diatom filter a isto tako i Seachem-ov Purigen gde kesica od 100 ml ovoga proizvoda moze da u periodu od 6 meseci odrzava akvarijum od oko 400 l. Da li je bas tako to nisam proverio ali je vrlo efikasan.

Eto to bi bilo onako ukratko o filter masama pa sada da nastavimo sa diskusijom.
 
Zar je neko posumnjao da necu imati pitanja? :)
Pa da krenem nekim svojevoljno utvrdjenim redom.

Obicno drugima preporucujem da predvide pregradni filter unutar svog akvarijuma. Medjutim, obicno se misli da ulaz vode kod takvih filtera bude sa strane i tu ima nekoliko tehnika za ulaz vode u smislu konstrukcije za otvor.

No, sta ako ja jedan deo akvarijuma pregradim tako da predvidjam ulaz vode po principu prelivnika, kao sto ce to da se vidi sa slike u attachmentu? Nesto se mislim da to ima smisla zarad uklanjanja masnoce sa povrsine vode. Ako je to cilj, nemati masnocu, da li treba racunati na neku posebnu filter masu i da li ovakva konstrukcija nesto menja u logici postavljanja filter mase, kako mi to obicno cinimo?
 

Attachments

  • filtermasa1.jpg
    filtermasa1.jpg
    33.1 KB · Pregleda: 31
Druga stvar koju bih priupitao vezana je za koriscenje mlevenog mermera neke dovoljno krupne granulacije u predzadnjoj komori, ispred komore sa fontanskom (ja je zovem fantomskom) pumpom.

Kod mene je voda sa cesme jako meka, pH nije iznad 7.0, a zeleo bih recimo da drzim tanganjikance i neminovno bih morao da korigujem parametre vode.
Da li bih koriscenjem slabo rastvornog CaCO3 unetog u vidu mermera u filter komoru (recimo 15kg na 150litara vode, precnik zrna >10mm), kroz koji struji voda mogao da racunam kao na pufer koji mi obezbedjuje stabilne parametre vode pribliznije pozeljnim uslovima za moje ribe.
Ubaceni mleveni mermer, ponasao bi se i kao hemijski i kao bioloski filter?
Bobane, jel mi bujna masta ili ovo ima neke logike :hej:
 
Sledeca stvar. Sinoc sam hteo da otvorim novu temu, ali nisam bio spretan da sve to lepo formulisem pa cu iskoristiti ovu temu zato sto na neki nacin u jednom segmentu ima veze i sa tim sto sam 'teo.

Ovde govorimo o filter masi, ali nismo pominjali kolicinu te filter mase ili drugacije receno potencijal za naseljavanje filter mase bakterijama i sve to u odnosu na neku kolicinu vode.

Pretpostavimo da smo napravili takav akvarijumski sistem sistem da je 25vol.% otpalo na filter sa kvalitetnom filter masom i nekim optimalnim X (l/h) protokom kroz nju, koji obezbedjuju pogonske pumpe. I pretpostavimo da smo stabilizovali sistem na realaciji ribe-biljke-alge-bakterije...

I pretpostavimo da se desio neki nezeljeni faktor kao sto je nestanak struje na par sati ili bilo koji drugi faktor koji sistem moze manje-vise drasticno izbaciti iz ravnoteze... Koliko je opasno i koliki je potencijal zapacenih bakterija da pogorsanjem uslova za njihov zivot ugrozimo recimo ribe?
Ako smo zapatili neki relativno velik broj bakterija u filteru koje trose kiseonik iz vode, a eto usled nestanka struje, da li smo na taj nacin i napravili tempiranu bombu u smislu naglog odumiranja bakterija?

Ovo pitanje za bakterije je verovatno za novu temu, koja ce da opise kako ono nastaju, kako odumiru, usled kojih promena u vodi i u kojoj meri mogu biti "dobre sluge, a koliko zli gospodari". Ipak sam za pocetak ovo pomenuo u ovoj temi, bar koliko da ga uvijem u formu potrebne kolicine filter mase za neki pretpostavljeni akvarijumski sistem, mada je to sve komleksnije kada se uzme u obzir i broj, riba, biljaka, uslovi za biljke i sl.
 
Ovo tvoje prvo pitanje ili razmisljanje, sve jedno, je uveliko u praksi kod morskih akvarista i licno ne vidim zasto tu treba da se nesto posebno razmislja. Vodu ti mozes da uvodis u filter po zelji, tu nema pravila, i taj dovod vode se prilagodjava tehnickim zahtevima ili problemima.
Uzmi na primer EHEIM filter. U obicnom kanistarskom filteru voda se dovodi sa dna na gore i to zato da bu se istisnuo vazduh iz kanistra. Da je obrnuto to bi zahtevalo da se dodaju neki odusci. S druge strane kod EHEIM wet/dry filtera voda dolazo odozgo jer tu je bas potrebno prisustvo vazduha u filteru. Sama masa se pakuje tako da ide u pravcu strujanja vode od grublje do finije odnosno od mehanicke do bioloske.

I ovo sa mermerom, citaj kalcit, je u upotrebi i ja to koristim kod ciklida. Ti to mozes da dodas kao podlogu ili da postavis u filter. Kalcit nije pufer, mislim direktno, ali strahovito povecava puferski kapacitet. Mermer bas i nije filter jer to vise spada u kondicioniranje vode a kasnije ce da se ponasa kao bioloski filter kao i sve ostalo.

Eto kao sto vidis to nije fantazija i to se vec naveliko koristi.

Sto se tice nezeljenih situacija sa filterom to se resava tako sto ti lepo properes filter pre pustanja u ponovni pogon. Na taj nacin si se nekako delimicno zastitio. Ako se sve to desi u tvom odsustvu onda kako bude.
Akvarijum je sam po sebi "tempirana bomba" jer se on u osnovi oslanja na tehniku. Mi to znamo i to je nesto sto mi ne mozemo da menjamo. Zato se i stalno prica da je ravnoteza vrlo bitna jer tada je sve bolje i u ovakvim situacijama.
Ti ne mozes da zapatis neki veliki broj bakterija vec samo onoliko koliko imas uslova. Veliki filter ne znaci sam po sebi i puno bakterija jer je tu pre svega presudna hrana. Naravno da veci filter ima potencijal da, ako dodje do povecanog priliva hrane, udomi vise bakterija za razliku od malog filtera.
 
Jedan vrlo upotrebljavani materijal u akvaristici je zeolit, kako prirodni tako i napravljeni. Zeolit je u osnovi jono-izmenjivac i najcesce upotrebljavani je za odstranjivanje amonijum jona. Jedan takav proizvod je Ammo-Chips od Aquarium Pharmaceuticals-a. Ovi proizvodi su vrlo efikasni i sto je najvaznije oni mogu da se regenerisu nekoliko puta i to u rastvoru kuhinjske soli.

Da li se regeneracija odnosi na pomenuti proizvod ili se moze primeniti i na filter mase zeolita od drugih proizvođača ?
U pakovanju koje nameravam da pazarim piše da se menja svakih 90 dana.
 
U sustini svaki proizvodjac treba da bude iskren i da kaze nesto o tome jer tu nema generalnog pravila jer regeneracija zavisi od vrste zeolita. Vrlo verovatno da ako ta regeneracija zahteva neku hemikaliju koja nije bezopasna ili lako dostupna da proizvodjaci nece to da spominju kao mogucnost vec da ce da kazu da se to sve menja. Slican slucaj kao i sa aktivnim ugljem.

Ipak ja licno mislim da svi zeoliti koji se koriste u akvaristici imaju slicnu prirodu i da bi trebali da se regenerisu nekoliko puta.
 
Čitam ovih dana kad stignem .. po netu o Zeolitu .. wiki .. google .. ima mnogo toga za pročitati.
Našao sam jedan link gde se pominje regeneracija .. ima i nekih hemijskih formula.
Pominje se zasićeni rastvor NaCl-a.
Link ti šaljem na PP .. ako smatraš da je txt podoban za forum .. iskoristi ga.

Ovo što se može naći kod nas u prodaji .. pakovanja od 700g ..
obzirom na učinak koji postize i rok upotrebe, nije skup.
Što se tiče regeneracije to me je interesovalo čisto radi informacie i edukacije bez želje da
eksperimentišem sa postupkom regeneracije i sl. ;)