Aktivan Ugalj

Jedan od najviše korišćenih hemijskih filtera u akvaristici je aktivan ugalj i sa pravom možemo da kažemo da je aktivan ugalj jedan od najboljih hemijskih filtera koji akvaristi prihvataju bez velikog dvoumljenja.
Postoje i drugi hemijski filteri za filtriranje akvarijumske vode kao što su jonoizmenjivačke smole, otstranjivači fosfata itd ali ni jedan od njih nije tako efikasan a pre svega ekonomski prihvatljiv u sveukupnom procesu filtriranja vode. Pored toga, aktivan ugalj može da se podjednako koristi i u slatkovodnoj a i u morskoj akvaristici.

activated carbon.jpg
Da bi se bolje upoznali sa aktivnim ugljem nije na odmet da se napiše par reči o tome kako se dolazi do njega jer zasigurno to nije ugalj koji mi možemo da iskopamo u nekom rudniku uglja. Pored toga, ja nisam nikada sreo akvaristu koji ima potrebnu opremu da pripremi aktivan ugalj a mislim da su u istoj situaciji i mnogi koji budu čitali ovaj tekst.
Postoje mnogi izvori od kojih može da se napravi aktivan ugalj i jedan od najboljih je ugalj visokog kvaliteta kao što je nama poznati antracit. Ipak u praksi se više koriste drugi jeftiniji izvori kao životinjske kosti ili vrlo popularna ljuska kokosovog oraha.
Prva faza u pripremi aktivnog uglja je zagrevanje polaznog materijala u nekoj komori koja ne sadrži kiseonik na približno 500°C. Ovim zagrevanjem se postiže da se sav prisutni vodonik i kiseonik izdvoji iz polazne materije i tako se dobija osnovna ugljenisana masa. Ovaj ugalj nije aktivan i za njegovu aktivaciju je potrebna još jedna faza.
Kada je dobijena ova ugljenisanu masu ona se može tretirati raznim hemikalijama da bi dobili još kvalitetniji produkt ili produkt za neku posebnu namenu. Za nas akvariste je ova faza zanimljiva jer se u ovoj fazi aktivan ugalj tretira kiselinama ili bazama da bi se otstranile pojedine supstance koje mogu da nam kasnije zagorčaju život kao što su fosfati itd.
Kada je ovaj proces dodatnog čiščenja obavljen pristupa se njegovoj aktivaciji i to tako što se ponovo zagreva ali ovog puta u prisustvu vazduha, vodene pare ili ugljendioksida i to na približno 900°C. U ovom prcesu svi preostali ugljovodonice se isteraju iz uglja i on se tada smatra aktiviranim. Takav ugalj sada ima vrlo poroznu strukturu i izgledom podseča na sunđer.

Kada voda koja sadrži razne primese struji kroz te pore, primese bivaju adsorbovane na površini aktivnog uglja. Tu je važno napomenuti da aktivan ugalj adsorbuje nepolarne supstance. To neznači da dipolarne supstance ne mogu da se otstran. One mogu da stupe u reakciju sa več adpsorbovanim supstancama pa da se na taj način i one otstrane. Aktivni ugalj otstranjuje veliki broj supstanci i spisak bi bio stvarno pozamašan ako bi se sve to nabrajalo. Za nas akvariste je važno da se otstranjuju teški metali, razne hemikalije koje mi koristimo kao lekove za lečenje riba, vodonik sulfid, metan, ozon itd. Pored toga aktivan ugalj otstranjuje i korisne supstance iz vode ali to nije tako strašno u odnosu na to koliko je koristan.
Otstranjivanje amonijum, nitritnog i nitratnog jona nije moguče sa aktivnim ugljem. Negde može da se nađe i takva tvrdnja ali je to netačno. To se povezije sa činjenicom da se vremenom aktivni ugalj naseli sa nitrifikacionim bakterijama i da one vrše nitrifikaciju. Ipak sveže postavljeni aktivni ugalj ne otstranjuje ove jone.

Kod kupovine aktivnog uglja mi treba da vodimo računa o njegovom kvalitetu. Nažalost ni renomirani proizvođači ne objavljuju sve potrebne podatke o aktivnom uglju ali nam je s druge strane, njihovo ime garancija. Jedno je sigurno a to je da aktivan ugalj mora biti ujednačenog kružnog ili nedefinisanog oblika, nikako pločastog i nesme da bude sjajan. Veličina samih zrnaca je bitna i ona ne smeju da budu suviše sitna jer će protok vode da bude rapidno smanjen a isto tako ni krupna jer onda će samo slaganje aktivnog uglja biti problematično kao i prinuditi vodu da struji kroz njega. Ako kupujemo akvarijumski aktivan ugalj, njegova veličina je danas uglavnom na pravu meru. Dobar pokazatelj kvaliteta aktivnog uglja može da bude i odnos njegove tešine i zapremine.

Aktivan ugalj ima svoj vek trajanja i nako toga treba da se zameni sa novim. Da sada ne diskutujemo oko regeneracije aktivnog uglja jer je to podjednako aktivaciji. Vreme upotrebe je izuzetno teško odrediti i tu nema pravila. To sve zavisi od akvarijuma u kome se koristi. Takvi podaci se uglavnom nalaze na uputstvu o upotrebi na samom proizvodu. Te podatke mi nebi trebali da ignorišemo jer aktivan ugalj će da ispušta nazad u vodu adsorbovane supstance nakon svog zasičenja.

Koriščenje aktivnog uglja u akvaristici je tema koja uvek pokreče debatu oprečnih mišljenja. I ja nisam neki veliki pristalica aktivnog uglja ali mu nikako ne umanjujem vrednost. Okolnosti pod kojima akvaristi drže svoje akvarijume su različita i svako može da odredi šta mu je bolje da koristi. Jedno je sigurno a to je da akvarijum sa više svojih stanovnika, da nekažem i preteranim brojem, mnogo lakše je održavati ako se konstantno koristi aktivan ugalj.
U svakom slučaju upotreba aktivnog uglja je korisna pa makar i povremeno i sve pogodnosti koje dobijamo njegovom upotrebom treba da iskoristimo.

By Robert Beke​