Provodljivost

Zopex negde na *.orgu sam pisao jednu temu gde sam neke svoja merenja i svašta još objavio što se nakupilo tokom godina u mojim akvarijumima.

Ono na šta konkretno mislim je merenje TDS (total dissolved solids) koji se izražava u ppm. Na izlazu sa RO sam imao oko 2 ppm, a u akvarijumima od 700 do preko 2000 ppm, ako ne lažem, tj. ako se dobro sećam. Merenjem provodljivosti sa RO dobijalo se (ne sećam se tačne vrednosti) nešto što je značilo u svakom slučaju da je GH takve vode 0. U tom trenutku nisam merio provodljivost vode u akvarijumumima, ali sigurno da bi ona bila daleko veća od doprinosa koji bi mogli da ostvare zemnoalkalni katjoni (već pomenuti Ca2+ i Mg2+).

Po nekim standardima voda u mojim akvarijumima je bila prilično "nesanitarna", ali u okviru tolerancije vrsta koje su tu bile. Odakle je dolazio takav visok TDS? Od svega i svačega. To je i razlog zašto ovo pišem, jer ti kupovina konduktometra za akvarijume u kojima gajiš ribu neće baš mnogo pomoći. Gotovo sve što ribe kake i na drugi način izlučuju utiče na TDS, dobar deo toga na procenjene uS. Slične posledice ima i metabolizam biljaka i razgradnja organskog otpada. Zato valja ozbiljno shvatiti Coa.ino pominjanje druga Radmanovca. Iz urološke prakse znamo da je ispiranje najvažnije.

Evo nešto sa Wikija što je meni večeras ispalo zanimljivo: The Flathead minnow (Pimephales promelas), for example, realizes an LD50 concentration of 5600 ppm based upon a 96 hour exposure. LD50 is the concentration required to produce a lethal effect on 50 percent of the exposed population. Daphnia magna, a good example of a primary member of the food chain, is a small planctonic crustacean, about five millimeters in length, having an LD50 of about 10,000 ppm TDS for a 96 hour exposure.
 
Hvala svima na odgovorima. Malo sam sve ovo proanalizirao i po nekom mom misljenju merac bi jedino imao svrhe kod pripreme vode za mrest, tj kad se mesa RO voda i eventualno cesma dok nema riba i njihovih produkata. Logicno je cim dodju ribe i otpad, hrana, biljke sve ce to uticati na provodljivost. U pocetku sam malo laicki razmisljao ali sad kad proanaliziram sve ovo shvatam da bi u akvarijumu ocitavanje zavisilo od mnogih jedinjenja i elemenata koji ne ulaze u tvrdocu vode, bar u onakvu koja nas interesuje u akvaristici.
Imam malu nedoumicu oko kontinuirane zamene vode. Zar hlor nece stetno uticati na ribe? Ako bih se odlucio na nesto tako, koja je to kolicina vode koja bi trebalo konstantno da dotice u akvarijum od 1680 lit? Shvatam da postoji prednost kod ovog sistema oko odrzavanja kvaliteta vode, ali ne znam jos da li ima i mana.
 
Sve je pitanje kolicine. Ni so nece ciniti supu slanom, ako se supa sprema za 100 gostiju, a vi stavite kasiku soli na kazan supe. ;) Nije neka metafora, Zoran Djindjić je imao mnogo bolje, ali pitanje prisustva hlora shvatite bukvalno tako kako sam sugerisao u prvoj recenici. :sampion:
 
Kada sam pre dve godine polako setao Brodvejom na Menhetenu jedan taksi me je pratio izvesno vreme. Ja se pomerim par metara a tako i taksi. Gledam ja to i razmisljam koja je to nebuloza biti u taksiju ili uposte voziti taksi Brodvejom. Ipak kada se vozilo nekako izmigoljili iz te guzve sve je doslo na svoje mesto. Znaci sve zavisi od uslova.


Merenje provodljivosti ima smisla u odredjenim uslovima sto je i dokazano mnogim istrazivackim radovima. U reci ili jezeru koja nisu podlozna brzim promenama merenje provodljivosti daje neki korisni podatak. U akvarijumu je to sada pitanje jer kako rece Rogus 0.07 - 0.2 % je vrlo zbunjujuce jer mi ocekujemo TDS a to ocito nije, barem ne u potpunosti. Drugo je pitanje sto se sve preracunava kao da je to TDS ali mi to "ako je" imamo i kod KH i GH.

I investicija, makar i minimalna, kao inprovizovani sistem zamene vode je stvar okolnosti. Ja u mom akvarijumu gde su ciklidi idem suprotnim putem, menjam vodu povremeno kada je potreba i nemam algi. Ko ce ga znati zasto ali je to tako. I sa Gastromyzon-ima sam presao na bezalgni sistem. Smanjio sam svetlo i to je to. U profi sistemu imam zamenu vode ali i ogromni biolod pa alge nisu tako nepoznate u svemu tome. Gde je tu sada pravi odgovor ko zna, tako je to.
 
Pa shvatio sam i ja, trebalo je malo vremena da akvarijumsku vodu posmatram cisto sa tehnicke strane. Za merac, akvarijumska voda je samo jedan elektrolit i on meri njenu provodljivost. Znaci svaki jon bilo od cega da dolazi uticace na provodljivost vode. Za sada ostajem kod kapajucih testova iako nisam odusevljen sa njima.